"Djeca svoga Boga"

Emisija "Paravan" od 18.12.2012. na HTV-u.
Petra MIlašin predstavlja paganizam u reportaži "Djeca svoga Boga".

O suvremenim vješticama

Emisija "Povećalo" od 29.08.2012. na Jabuka TV-u.
Gostovanje Morgane, međunarodne koordinatorice Međunarodne paganske federacije, vještice i visoke svećenice Wicce u gardnerovskoj tradiciji. Govori o paganizmu, vještičarstvu i odnosu s kršćanstvom, položaju žena u paganizmu i raznim duhovnim i religijskim misterijima. Petra MIlašin objašnjava koncept Boga i Božice te najavljuje Vještičje sijelo u Balama u Istri (29.8 do 2.9.2012.).

Sakralna interpretacija krajobraza

Emisija "Povećalo" od 19.01.2011. na Jabuka TV-u.
Pokojni dr. sc. Tomo Vinšćak govori o staroj slavenskoj paganskoj duhovnosti. Na prostoru oko brda Perun na južnim obroncima Učke, neposredno iznad Mošćenica, doseljeni su Hrvati obožavali boga Peruna, velikog gromovnika, a takvih primjera ima mnogo, diljem Hrvatske; što ćete u ovoj emisiji moći i vidjeti. Sakralna interpretacija krajobraza projekt je novog pristupa istraživanju slavenske pretkršćanske mitologije. Nakon pokrštavanja Hrvati su na mjesta gdje su se štovali paganski bogovi postavili nove kršćanske svece. Tamo na gori gdje je stolovao Perun postavili su crkvice posvećene Sv. Jurju, Iliji ili Mihovilu, dolje uz vodu, gdje raste vrba ili rakita svoje je mjesto našao Sv. Nikola, Vlaho ili Blaž, a na treća točku trokuta, gdje se nekada slavila božica Mokoš, stavljene su crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji. Tako se kult svetih mjesta prenio i na kršćansku duhovnost i svetost. Doznajte u kojim se razmjerima zadržala drevna mitologija u hrvatskom krajobrazu i toponimima.

Uvod u paganizam 4 - Paganizam i znanost

Zašto paganizam nije u sukobu sa znanošću?

Uvod u paganizam 3 - Definicija paganizma

Što je zapravo paganizam, a što nije? Odakle potječe taj pojam?

Koje su zajedničke osobitosti svih paganskih duhovnosti?

Kako se u neopaganizmu definiraju pojmovi: duhovnost, vjera, religija, teologija, mitologija, sljedba ili sekta, kult, monizam, dualizam, animizam, totemizam, vještičarstvo, šamanizam, okultizam, ezoterija, misticizam, hermetizam, sotonizam i sl.?

Uvod u paganizam 2 - Strah od relativnosti

Ovo je drugi od pet video radova pod zajedničkim imenom "Uvod u paganizam".

Zašto paganizam ne vidi nikakav problem u materijalnoj egzistenciji, nepostojanju "fiksne točke" i "apsolutnog počela" u svemiru? Zašto pagani prihvaćaju heliocentrični model te ne vide nikakav problem u teoriji evolucije? To što je sve relativno ne znači da smo izgubljeni. Ne trebamo se okrenuti transcendentnom i jedino u duhovnoj realnosti tražiti sve odgovore i sav smisao. To možemo pronaći baš u ovom svijetu, onakvom kakav on jest.

Uvod u paganizam 1 - Srž paganizma

Ovo je prvi od pet video radova pod zajedničkim imenom "Uvod u paganizam".

Po čemu se paganizam u samom korijenu razlikuje od velikih svjetskih religija – kršćanstva, islama, judaizma, hinduizma i budizma? Kako pagani odgovaraju na esencijalna pitanja? Koji je smisao života? Zašto je paganizam toliko drukčiji od drugih religija?

Povelja o društvenim odnosima Paganskoga kruga Hrvatske

1.

Kao pagani i paganke vjerujemo da osim pojavne materijalne egzistencije postoji i viša inteligencija prirode ili svemira s kojom se želimo uskladiti. Ne smatramo da znamo "Istinu" niti inzistiramo na svojim uvjerenjima. Nemamo ih potrebu nikome dokazivati niti bilo koga navoditi da vjeruje u bilo što.

2.

Prihvaćamo tuđe mišljenje i stavove. Poštujemo svačije vjerske i nevjerske osjećaje. Promičemo toleranciju i međusobno poštivanje svih ljudi.

3.

Smatramo da se čovječanstvo može smatrati samo dijelom prirode, što znači da ljudi nisu odvojeni od nje niti su joj superiorni. Ljubav prema prirodi jest srž paganizma. Stoga promičemo zaštitu prirode i okoliša te zaštitu i prava životinja. Nastojimo živjeti u skladu s prirodom, u ekološkoj ravnoteži koja životu daje puninu i svjesnost unutar koncepta evolucije duha i materije. Snažno promičemo ekološku svijest.

4.

Kao pagani i paganke, sve prirodne pojave slavimo i u personalnim likovima Rogatog Boga i Božice Majke – dva najranija božanstva ljudske vrste čije kultove pronalazimo još u kamenom dobu. Na temelju tog dualističkog modela snažno zagovaramo ravnopravnost žena i muškaraca i to ne samo na deklarativnoj razini. Svaki naš javni obred vode svećenik i svećenica. U Starješinskom vijeću PKH-a od dvanaest starješina, šest ih mora biti muškog, a šest ženskog spola. Rad Starješinskog vijeća koordiniraju supredsjedatelj i supredsjedateljica.

5.

U našoj organizaciji nitko ne može biti ni privilegiran niti diskriminiran na temelju rase, spola, jezika, vjere, seksualne orijentacije, rodnog izražavanja, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja, invaliditeta ili drugih osobina.

6.

Oštro se protivimo religijskom fundamentalizmu i fanatizmu bilo kojeg predznaka, pa tako i paganskog. Protivimo se onim institucijama koje su sebe proglasile "jedinim pravim putem", te nastoje drugima zanijekati slobodu i ugušiti druge oblike religijske prakse i vjerovanja.

7.

Snažno podupiremo sekularizam, tj. strogo odvajanje države od bilo koje religijske ili duhovne organizacije, pa tako i naše. Protivimo se religijskoj indoktrinaciji u formi bilo kakvog vjeronauka u javnim školama, pa tako i našeg.

8.

Smatramo da svaku duhovnu ili religijsku organizaciju, pa tako i našu, trebaju financirati njeni članovi i članice, a ne država, tj. svi građani i građanke.

9.

Svoju duhovnost ponajprije smatramo dijelom vlastite intime i ne smatramo da je ona u bilo kakvoj koliziji sa znanošću. Štoviše, smatramo da naša objektivna (racionalna) i subjektivna (iracionalna) priroda koegzistiraju sasvim skladno.

10.

Snažno podupiremo neovisan i neometan razvoj znanosti, bez pritisaka bilo kakve ideologije, politike ili korporativnog utjecaja. Prihvaćamo sve znanstvene činjenice – bez ikakvih iznimki! Smatramo da su i prirodne i društvene znanosti proistekle iz prirodne ljudske težnje za (samo)spoznajom i razotkrivanjem otajstava prirode i svemira, čemu je uvelike pridonio upravo europski antički paganizam.

11.

Jedno od načela paganske duhovnosti kaže da sve evoluira, kako biljne i životinjske vrste, tako i ljudska civilizacija, tj. svijest čovječanstva. Paganizam je duhovnost koja se stalno nadograđuje. Nije statična i prilagođava se civilizacijskim dosezima, iako se temelji na bezvremenskim i vječnim načelima prirode i svemira.

12.

Nipošto se ne osjećamo ugroženima zbog rasprava o povijesti paganizma, magije i vještičarstva. Uvažavamo isključivo arheološke i povijesne činjenice, a ne bilo čije vrijednosne sudove. Oštro se protivimo krivotvorenju povijesti s bilo čije strane. Ne opterećujemo se prošlošću. Zaokupljeni smo sadašnjim trenutkom.

13.

Naš rad je javan i transparentan. Istodobno štitimo i jamčimo pravo na zaštitu privatnosti svakog našeg člana i članice.

U Zagrebu, 20. travnja 2013.

starješina Green, supredsjedateljica Starješinskog vijeća PKH-a

starješina Iolar, supredsjedatelj Starješinskog vijeća PKH-a

Povelja o temeljnim načelima Paganskoga kruga Hrvatske

1.

Paganski krug Hrvatske jest duhovna neopaganska organizacija koja okuplja sve pagane i paganke neovisno o tome koju tradiciju slijede.

2.

Za nas je paganizam ponajprije slavljenje prirode i svemira u svim svojim pojavnim oblicima. To je filozofija i duhovnost (uvjetno rečeno "religija") koja se javlja kod svih drevnih naroda – prvotna duhovnost čovječanstva čiji je središnji motiv usklađivanje čovjeka s prirodnim procesima i ciklusima. U užem smislu, paganizam je ukupnost nazora europskih naroda prije dolaska kršćanstva.

3.

Paganizam jest duhovnost, ali nema tipična obilježja većine religija poput: jedne i jedine prave "Istine", dogme i doktrine, kanonskih svetih spisa, potrebe za "spasenjem" ili "oslobođenjem", centraliziranog i hijerarhiziranog svećenstva, gurua, avatara, proroka, svetaca, prihvaćanja teologije kao "konačnog nauka", misionarstva, apologetike, prozelitizma, negativnog stava prema materijalnom uživanju, seksualnosti i sl.

4.

U svom duhovnom napretku ponajprije se oslanjamo na vlastito duhovno iskustvo i subjektivan doživljaj prirode i života; no isto tako i na znanstvene podatke i činjenice, arheološke izvore, povijesne (historiografske) podatke, mitove i legende, tradiciju i narodne običaje. Prihvaćamo "eklektički pristup" u duhovnosti, što znači da svatko odabire svoj sustav vjerovanja i ritualne prakse.

5.

Ne smatramo se "krovnom" ili "centralnom" paganskom organizacijom. Nemamo niti želimo imati bilo kakav "primat" u odnosu na ostale paganske skupine.

6.

Ne određujemo tko će u što vjerovati. Ne miješamo se u privatni život bilo kojeg našeg člana ili članice.

7.

Ne povezuje nas zajedničko vjerovanje nego – zajedničko djelovanje. Standardizirali smo ritualnu praksu i usustavili neopagansku filozofiju u teoriji i praksi, no ti se standardi odnose isključivo na zajedničke aktivnosti i obrede. Privatno, svaki pojedinac gradi svoj duhovni put.

8.

Baštinimo opći europski paganizam, od šamanizma i animizma preko antičke, srednjovjekovne i novovjekovne tradicije Zapadne ezoterije do suvremenog vještičarstva i neopaganizma.

9.

Zajednički slavimo osam godišnjih sabata (solarnih blagdana): Yule, Imbolc, Ostaru, Beltane, Lithu, Lammas, Mabon i Samhain, te po četiri mjesečna ezbata (lunarna blagdana): Puni Mjesec, Tamni Mjesec, prvu četvrt i zadnju četvrt. Izvodimo i osam obreda prijelaza: prvoblagoslov, omladu, samoposvećenje, inicijaciju, vjenčanje, razdruženje, starješenje i ispraćaj. Obrede izvodimo da bismo se uskladili s prirodnim ritmom životnih sila.

10.

Temeljno etičko načelo koje slijedimo glasi: Dok nikome ne naudite, činite što vam volja.

11.

Paganski krug Hrvatske neprofitna je organizacija. Članstvo u našoj organizaciji je – besplatno. Primamo isključivo dobrovoljne priloge ili participaciju za konkretne aktivnosti, s potpunom financijskom transparentnošću.

12.

Uključivanjem u Paganski krug Hrvatske nitko ne gubi niti djeličak vlastite slobode ili slobodne volje. Nitko ne mora ići protiv vlastitih uvjerenja i životnih načela, niti mora početi slijediti nešto što ne želi jer bi to netko drugi očekivao.

13.

Ponajprije želimo služiti kao servis paganima i pagankama – pružati kvalitetno duhovno vodstvo i podršku, sustavnu edukaciju o paganizmu u teoriji i praksi, omogućiti prostor za sastajanje, obrede, rad i druženje, osigurati zakonski legitimitet paganskih obreda prijelaza (poput vjenčanja ili sprovoda) itd.

U Zagrebu, 20. travnja 2013.

starješina Green, supredsjedateljica Starješinskog vijeća PKH-a

starješina Iolar, supredsjedatelj Starješinskog vijeća PKH-a

Etički kodeks Paganskoga kruga Hrvatske

1.

Rad u PKH-u je dobrovoljan. Preuzimanje bilo kakve odgovornosti i zaduženja ovisi o slobodnoj volji pojedinca. Svoje misli, ideje i savjete neću nametati drugima. Dopuštat ću da svaki član/ica samostalno odluči kako će i koliko pridonositi svojim radom.

2.

PKH posluje u skladu sa zakonima i ne štiti svoje članove/ice pred zakonom i njegovim provoditeljima. U slučaju da imam saznanje o kršenju zakona, dužan/a sam to prijaviti nadležnim institucijama bez prethodne najave PKH-u.

3.

Svojim radom nastojat ću pružati podršku i pomoć ljudima koji mi se obraćaju, bez obzira na to jesu li ili nisu članovi/ice PKH-a.

4.

Prema ostalim članovima/icama PKH-a odnosit ću se s poštovanjem, izbjegavat ću konfliktne situacije, čuvati imovinu te uvažavati odluke svih tijela PKH-a.

5.

Prema članovima/icama drugih paganskih organizacija odnosit ću se s poštovanjem i raditi na međusobnom povjerenju i suradnji na zajedničkim projektima i realizaciji ideja radi dobrobiti svih osoba koje se osjećaju paganima/pagankama, bez obzira na njihovo članstvo u pojedinoj organizaciji.

6.

Poštivat ću temeljno pagansko etičko načelo "Dok nikome ne naudiš, čini što te volja" u javnom i privatnom životu.

7.

PKH strogo zabranjuje svaki oblik diskriminacije. Obvezujem se da ću se prema svakoj osobi odnositi s poštovanjem, neovisno o njegovoj/njenoj rasi, spolu, jeziku, vjeri, seksualnoj orijentaciji, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju, invaliditetu ili drugim osobinama.

8.

Za eventualno kršenje Etičkoga kodeksa prihvaćam posredovanje Starješinskog vijeća i Suda časti, kao i njihove zaključke koji mogu rezultirati mojim isključenjem iz članstva. Isključenje iz članstva može nastupiti u slučaju dokazanog kršenja bilo koje odredbe navedene u ovom aktu.

U Zagrebu, 20. ožujka 2013.

starješina Green, supredsjedateljica Starješinskog vijeća PKH-a

starješina Iolar, supredsjedatelj Starješinskog vijeća PKH-a

Terminologija

Pagani i paganke zapravo nemaju nekakav poseban naziv za svoju duhovnost. Štoviše, pitaju se čemu je on uopće potreban? Pagani nemaju potrebu bilo što nazivati, deklarirati, etiketirati ili stigmatizirati. Smatraju da duhovnost nije predstava za javnost, već duboka, intimna stvar svake osobe. Prema njihovom poimanju, nazivlje služi da bi se ljudi razdvajali i udaljavali jedni od drugih. Ipak, prihvatili su pojam paganizam za praktičnu upotrebu u razgovoru, iako je on bremenit raznoraznim negativnim značenjima, što smatraju posljedicom povijesnog naslijeđa punog progona, ubijanja, zatiranja i uništavanja svega onoga što paganizam jest. S druge strane, neki prihvaćaju etiketu: Ponosan/a sam što sam pagan/ka, po načelu obrnutog diskursa, kako bi to rekao Michel Foucault (1926.-1984.).

Paganizam

Pojam paganizam potječe iz latinske imenice pāgus (m) (N. mn. pāgī, G. jd. pāgī, G. mn. pāgōrum) "okrug, pokrajina, regija, distrikt, selo". Već je iz toga razvidno da je paganizam seoska duhovnost. Imenica pagus potječe iz indoeuropskog korijena *pag- "spojiti, učvrstiti, zavezati, sjediniti, stegnuti". Seoske sredine označavale su se kamenim biljezima, pa kad se ti biljezi "spoje" dobije se područje seoske zajednice. Tomu je srodna i grčka imenica πάγος "stijena, led, mraz". Iz istog se korijena primjerice razvila latinska imenica pactum (s) "dogovor, ugovor, pogodba, pakt"; ali i pax (ž) "mir", od čega je i talijanski pace, španjolski paz, francuski paix, engleski peace "mir" i sl.

Iz imenice pagus, izveden je pridjev pāgānus (N. jd. ž. pāgāna, N. jd. s. pāgānum, N. mn. m. pāgānī, N. mn. ž. pāgānae, N. mn. s. pāgāna, G. jd. m. pāgānī, G. jd. ž. pāgānae, G. jd. s. pāgānī, G. mn. m. pāgānōrum, G. mn. ž. pāgānārum, G. mn. s. pāgānōrum) "seoski, seljački, ruralan". Dakle, isprva se taj pridjev odnosio na sve seosko ili seljačko, a potom je poimeničen (supstantiviran) i počeo je značiti: "seljak, seljanka". Toj je imenici srodna i engleska peasant (preko srednjofrancuskog: païsant "seljak, seljanka").

Kad je car Teodozije I. Veliki dana 27. veljače 380. u Solunskom ediktu (Cunctos populos) proglasio kršćanstvo službenom državnom religijom Rimskog Carstva, kršćanstvo se najprije počelo širiti po velikim gradovima. Stoga su se kršćani smatrali građanima, a pagani seljacima. (Kao što smo već rekli, 8. studenog 392. u Rimu su zabranjene sve paganske religije.) Kršćani su se smatrali "Kristovim vojnicima", pa su sebe nazivali vojnicima, latinski: mīles "vojnik" (N. mn. mīlitēs, G. jd. mīlitis, G. mn. mīlitum). Stoga se razvila još jedna opreka, pa paganus može značiti i "civil, ne-vojnik". Samo dvadeset godina kasnije, 410., vizigotski kralj Alarik I. (gotski: Alareiks) (370.-410.) osvaja Rim. Njegovi su vojnici tri puna dana pljačkali grad, ali prema stanovnicima su se uglavnom odnosili humano. Potom se pojavila teza da su paganski bogovi bolje štitili grad od kršćanskog Boga. Sveti Augustin (Aurelius Augustinus Hipponensis) (354.-430.) tada je napisao knjigu pod punim nazivom De Civitate Dei contra Paganos "O Državi Božjoj protiv pagana" u kojoj razlaže temelje kršćanske filozofije i zastupa tezu da je Rim pao kao "grad čovjeka", ali da su kršćani u konačnici građani "grada božjeg". Otuda i potječe kršćanski nauk o "državi božjoj" (civitas dei).

Treba, dakle, zapamtiti da je naziv pagan izraz vjerske isključivosti i netrpeljivosti. Od samog početka, imao je pejorativan prizvuk. Ipak, danas je taj pojam općeprihvaćen u gotovo cijeloj paganskoj zajednici. U hrvatskom jeziku ta je imenica promijenila oblik u poganin. Evo kako su ta i njoj srodne riječi definirane u Velikom rječniku hrvatskog jezika (V. Anić, 2003.):

pòganin m. (N. mn. pògani, G. jd. pȍgānā)

1. pov. pripadnik jedne od mnogobožačkih religija, kultova ili vjerovanja u grčko-rimskom svijetu (prema kršćanima i Židovima)

2. kršć. pov. pejor. skupni naziv za nekršćane (osim Židova); neznabožac, krivovjerac

3. pren. pejor. onaj koji je loša karaktera; pokvarenjak, varalica

pògānstvo (pagánstvo) sr.

1. pov. rel. ukupnost pogana i njihovih nazora i vjerovanja a. poganska vjera protivna kršćanstvu i judaizmu (mitraizam, kult Izide i sl.) b. skup kultova, religija i vjerovanja u grčko-rimskom svijetu

2. razg. idolatrija, neznaboštvo

pȍgān ž. (I. jd. -i)

1. arh. izmet

2. ono što je odvratno, što izaziva gađenje; gamad

pògan prid. (odr. -ī)

ekspr. koji je prljav, zao (o osobi)

pogánac m. (G. jd. -nca, V. jd. pȍgānče, N. mn. -nci, G. mn. pògānācā)

onaj koji je pogan, pokvarenjak, loša, podmukla osoba

pòganiti (što) nesvrš. (prez. -īm, pril. sad. -anēći, gl. im. -ánjēnje)

činiti da što bude pogano, nečisto, uprljano od izmeta, smraditi

Iz ovog primjera u praksi možemo steći dojam o tome što naziv pogani znači u suvremenom hrvatskom jeziku: Pavao danas upozorava da je (Ef 3, 2-12) "Kristovo otajstvo koje nije bilo obznanjeno sinovima ljudskim drugih naroda... sada u Duhu obznanjeno svetim njegovim apostolima i prorocima: da su pogani subaštinici i 'sutijelo' i sudionici obećanja u Kristu Isusu…". Ovdje riječ pogani ne znači ni zli, ni neznalice, ni protivnici, nego samo znači ljude koji nisu odrasli u biblijskom narodu Izraelu. (Živko Kustić, "Oni koji su dragi i pogani", Jutarnji list, 20. listopada 2010.)

Svjetski paganski krug (Paganski krug Hrvatske) zbog očitih semantičkih pomaka ne prihvaća uporabu navedenih imenica u hrvatskom jeziku. Stoga usvaja sljedeće izraze za svoju službenu uporabu:

engleski	hrvatski
	oblik u standardnom jeziku	oblik koji je usvojio SPK
pagan	poganin	pagan
pagan	poganka	paganka
pagans	pogani	pagani
pagans	poganke	paganke
pagan	poganski	paganski
paganism	poganstvo	paganizam
neopagan	novopoganin	neopagan
neopagan	novopoganka	neopaganka
neopagans	novopogani	neopagani
neopagans	novopoganke	neopaganke
neopagan	novopoganski	neopaganski
neopaganism	novopoganstvo	neopaganizam

Pojam pagan zadržao se u romanskim jezicima (talijanski i španjoski: pagano, francuski: païenne, portugalski: pagão, rumunjski: păgân, katalonski: pagà), u nekim slavenskim (hrvatski i poljski: poganin, slovenski pogan, srpski i makedonski: паган, češki i slovački: pohan), u baltičkim (litavski: pagonis, latvijski: pagāns), u irskom: págánacha, u velškom paganaidd, u albanskom: pagan, u mađarskom: pogány itd. U engleskom se rabi i srodan oblik: paynimry "paganizam".

Izvadak iz knjige: 

Paganizam u teoriji i praksi 1, Doktrina paganizma, Iolar, Zagreb, 2013.